Srijeda, 06 Rujan 2017 15:18

Međunarodni dan pismenosti

MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI – 8.rujna

KOLIKO PISMENI MORAMO BITI U 21.stoljeću?

 

       Što u današnje vrijeme znači biti pismen?                                

Je li dovoljno naučiti čitati,pisati,računati?

 

Ne, nije dovoljno - to je samo osnovna pismenost.

 

Biti pismen u današnjem suvremenom društvu znači biti naoružan s cijelim sklopom pismenosti.

U svom dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, naglašavajući njihovu nužnost za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti ( Horton, 2007.)

 

ŠEST OSNOVNIH VRSTA PISMENOSTI (pismenosti opstanka) su:

1. Osnovna pismenost    

2. Računalna pismenost

    - Osnovna i računalna pismenost jasna je sama po sebi, a što je s ostalim pismenostima?

         

3. Medijska pismenost

- Medijska pismenost obuhvaća pristup medijima, njihovo razumijevanje i kritički pristup sadržajima

4. Obrazovanje na daljinu i e-učenje

- Obrazovanje na daljinu i e-učenje obuhvaća niz vještina potrebnih za učenje u on-line okruženju. Odnosi se na sposobnost korištenja elektroničkih sustava za učenje na daljinu.

5. Kulturalna pismenost

- Kulturalna pismenost prema tumačenju UNESCA podrazumijeva znanje kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja,simboli, običaji i oralna tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija.

6. Informacijska pismenost

- Informacijska pismenost je najsloženija od navedenih pismenosti jer sadrži elemente svih prethodnih. Informacijska pismenost se poučava u školi i knjižnici, a postoji nekoliko standarda koji daju okvir za poučavanje.

11 faza informacijske pismenosti prema UNESCO-u :

  • svijest o informacijskoj potrebi
  • sposobnost definiranja informacijske potrebe koja nastane kada treba riješiti problem ili donijeti odluku
  • sposobnost otkrivanja postoji li potrebna informacija ili ne
  • sposobnost pronalaženja potrebne informacije ako ona postoji
  • sposobnost kreiranja potrebne informacije koja je nedostupna (stvaranje novoga znanja)
  • razumijevanje pronađene informacije ili znanje o tome gdje potražiti pomoć
  • sposobnost organiziranja, analize, interpretacije i evaluacije informacije te vrednovanje izvora
  • sposobnost prijenosa i prezentacije informacije drugima pomoću primjerenih medija
  • znanje kako iskoristiti informaciju za rješavanje problema ili donošenje odluke
  • znanje o tome kako zaštititi, spremiti, zapisati i arhivirati informaciju za ponovno korištenje
  • znanje o tome kako postupiti s informacijom kad više nije potrebna ili kako zaštititi informaciju od zlouporabe 

Zaista…biti pismen nije nimalo lako…

* Ovi podatci preuzeti su iz časopisa Zrno (br. 97-98, rujan-prosinac 2011.) koji je u cijelosti posvećen pismenosti

Pripremila: Melisanda Masnica, knjižničarka

Objavljeno u Arhiva vijesti

 

Raspored zvona


raspored2017